Suvremene poljoprivredne prakse ugrožavaju biološku ravnotežu tla, ne uzimaju u obzir mikroorganizme koji direktno utječu na plodnost. 

Regenerativna poljoprivreda holističkim pogledom na agroekosustav stavlja tlo u središte proizvodnje koristeći sve alate, metode i tehnike kako bi poboljšala zdravlje tla, odnosno njegova biološka, fizička i kemijska svojstva bez doprinosa dugoročnoj degradaciji tla. Zdravlje tla primarna je poluga i izravno je povezano sa zdravljem, vitalnošću i otpornošću kako jedinki i populacija koje čine agroekosustav, tako i agroekosustava u cjelini.

Načela regenerativne poljoprivrede orijentirana su na pružanje okvira za dizajniranje održivih agroekosustava. Ona nisu recept za upravljanje ili stvaranje točno određenog agroekosustava, već iterativni proces promatranja, učenja i prilagodbe. Načela i prakse regenerativne poljoprivrede stvaraju okvir održivog sustava proizvodnje hrane.

Prakse regenerativne ekološke poljoprivrede uključuju:

1. Intenzivno ekološko povrćarstvo uz minimalnu obradu tla 

2. Polikulturno voćarstvo – uzgoj više voćnih i pomoćnih biljnih vrsta u istom nasadu

3. Ekstenzivno stočarstvo – holistički planirana intenzivna rotacijska ispaša 

4. Međuredno ratarstvo – usjevi uzgajani među redovima trajnih nasada (poljoprivredno-

šumski/agrošumarski sustav, tj. konsocijacija kultura); ratarstvo s pokrovnim usjevima

(predusjev, podusjev, pokrovni usjev, zelena gnojidba) i dugogodišnjim raznovrsnim

plodoredom; obrada tla bez oranja (engl. no-till) ili uz konzervacijsku obradu tla;

podrivanje usporedno s nagibom terena (okomito na pad) prema uzorku ključnih

topografskih linija.

5. Ishranu bilja i tla kompostom, kompostnim čajem, biostimulatorima i botaničkim

pripravcima, biougljenom, integracijom životinja te zelenom gnojidbom ili gnojivima

biljnog i životinjskog porijekla (otkosi, stajski gnoj, nusproizvodi industrije i dr.).

6. Agrošumarstvo – međuredni pašnjaci u trajnim nasadima 

vjetrobrani i jestive živice; šumski vrtovi (uzgoj gljiva, pčelarstvo, pašarenje i dr.).

7. Reljefne promjene zemljišta: terase, jarci, akumulacije, suhozidi

8. Zaštita bilja temeljenu na ekološkoj ili integriranoj zaštiti bilja

Ananda centar za ljudski razvoj na dijelu zakladnog zemljišta razvijat će poljoprivredne nasade kroz organizirane akcije sadnje i uzgoja unaprijed planiranih poljoprivrednih kultura, a sve kroz sustav edukacijsko regenerativnog poljoprivrednog poligona.

Navedeni model među polaznicima / korisnicima ekološke poljoprivrede razvija povjerenje, solidarnost i upoznavanje s ekološkom poljoprivrednom aktivnosti.